Matthew 23

E Yesus Ta Keknen Mang O Parisiau Kar O Pattermia Kmo Pos Ngaro Keknen

(Mk 12.38-40; Lk 11.37-52; 20.45-47)

1To e Yesus ta havaeng kalngunes kar o mumu te, 2“O pattermia kmo pos kar o Parisiau ngta kol e Moses ka ngaekam to kam halger karo pos, 3he ekam tok, mguak lol ngakro rhek tgus ruk ngma pos ngang nguk ormar he kaikkiem mar. Vanang mguak or kam tarhigiang ngar he kolkol ekam mar orom ngaro keknen ruk ngam kaeharom mar, ekam ko ngam lo sim kut kaikkiem ngaro mur rhek mruo e. 4Nove, ngam vu kaen o pos ruk lvankue mnam o mia, mar kam sei vgum mar, he ngma kapnes vgum mar kmegom kam sim kut kaikkiem mar. Vanang mar mruo ngam ngae her gi mrua sisrim singni, nang lo vrua turang o mia kmikkiem mar e.

5Va ngam mrua het mar mruo ma mmok te, o mia kam vokom mar he kalpak kim ngaro vu prongran kavurgem va ngaro kangal ko ngarla vha orom E Nut karo rhek ruk ngat ittiegom mar kuo mang ngar kam mrua khenam mar mruo te, ngam vua ngarkie ngang E Nut. Ii, va ngma hover mar mruo kam sreng orom ngaro katam ruk ngat ngae gia rarip ku, kam mrua khenam mar mruo ma mmok kat te, ngat vua sovet kmel ngaro papat mang E Nut kat. 6Va mar ngma sovet kam mrua kakansgum mar mruo kam lol o ngorsang ruk o mia ngma nho orom mar ko po pnes. Va ngma sovet kam mrua kakansgum mar mruo kat kmorsang mnam o ngorsang ruk o mia ngma nho orom mar kun mnam o Yuda ngartaro rektor ruk kam rere mnam mar kat. 7Va ngma sovet kam mrua khenam mar mruo ma mmok ngang o mia ko mo vlemkor kat, o mia kam hover singni ngang ngar ko pum nglenar ngo kerok he kmon mar te, ‘Pattermia.’

8Ii, ngma vle tok, vanang muk mguak kle kor kam tting ngang o mia kam mon ‘a pattermia’ ormuk enang tok e. Ekam ko muk tgus muk o gi moornopeik, nang gi mula pattermia atgiang. 9Vanang muk mguak or kam mon mu teit orom a gi vrong mhel tang mo mmie kat e, ko her mu Teit to atgiang En tkuon ma volkha. 10Va gi tok kat ge, mguak or kam tting ngang o mia, mar kam mon ngaldaip ormuk ko muk Muldaip atgiang, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen. 11Ii, ko endo ka munik ta laut kir kim klenar tgus, her endo arhe nak kle kaeha ngang ngar ha. 12Ko endo nam mrua hover en mruo E Nut ner kle ka krus orom. Vanang endo nam mrua krus orom en mruo E Nut ner kle khover.”

E Yesus Ta Kotter Orom O Parisiau Kar O Pattermia Kmo Pos

(Mk 12.38-40; Lk 11.37-52; 20.45-47)

13“Vanangko suvrum muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau orom mularo naprai alomin. Mguera kol a kapnes ko vgum E Nut, ko muma hos kim o papat ruk mang E Nut ka tavgo he kavettom o mia ko ngma re kam vaik ku meorom kat. He ekam tok, muk mut mur kavettom muk mruo enang tok kat, he lo vaik ku meorom E Nut ka tavgo kat e. [ 14Va suvrum muk gi tok kat ge, muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau orom mularo naprai alomin. Ko muk muma kauyang o tahek he klikim mar kun mnam ngartaro rektor mruo, nang kle klol o rektor ruk endruk ngang nguk mruo vat. Va mum ngorom a hoger mularo ngarkie khogerik ko pum o mia ngaro kerok, mar kam vokom muk tok to le kanprim muk. Ii, E Nut ner mi kut kaen a ho kapnes to lho vanker hak ngang nguk kir kim o kapnes tgus hak.]

15Va suvrum muk gi tok kat ge, muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau orom mularo naprai alomin. Ko mum ngae sei mang a ruongae kuo ma mou va ko paat kmit si a gi vrong mhel tang ko atgiang kmikkiem mutaro mur keknen mruo. Nang mut her tarkanang kmit ngok kmuk he, va ta vle te, mut her op kim he, en kmis E Nut kam ngam oguo kia paei to a vleir kam ho kir kim muk mruo tok arhe ko muk kat mut kais E Nut kam le kngam muk oguo kia paei to a vleir kat.

16Va suvrum muk gi tok kat ge! Ko muma vle enang o vivisker ruk ngma ker ktong ngarlenar. Ko muk mruo muma havae te, ‘Enangthe a mhel nap kael ka tnangal he kre kvat E Nut ka maksien kmenserpgam ka tnangal tok, va ka tnangal nop ka serppak ngang ekam tok e.’ Ii, vanang mum kle ktua havae te, ‘Enangthe a mhel nap kael ka tnangal he kre kvat E Nut ka maksien ka gol kmenserpgam ka tnangal tok, va ka tnangal ta serppak he a mhel to endo nak kaikkiem ka tnangal enang tok.’ 17Hai-e! Mularo lpetuk ngat ho mi ktua tok hak he mularo kerok ngat mi kut psik hak! Ko mut lua mmok te, E Nut ka maksien ka gol tlo laut kir kim E Nut ka maksien msim e, ko her E Nut ka maksien to arhe nam koop kim ka gol, yek ta vle a gol to a totur! 18Va enang tok kat ko mum gi kta havae kat te, ‘Enangthe a mhel nap kael ka tnangal he kre kvat E Nut ka psen to a totur kmenserpgam ka tnangal tok, va ka tnangal nop ka serppak ngang ekam tok e.’ Ii, vanang mum kle ktua havae te, ‘Enangthe a mhel nap kael ka tnangal he kre kvat a gi nngiar to kuo malpgem E Nut ka psen to a totur to endo kmenserpgam ka tnangal tok, va ka tnangal ta serppk he a mhel to endo nak kaikkiem ka tnangal ekam tok arhe.’ 19He ekam tok, mum ho mia vle enang o vivisker ekam ko mut lua mmok te, a gi nngiar to kuo malpgem E Nut ka psen to a totur to endo tlo laut kir kim E Nut ka psen to a totur msim e, ko her E Nut ka psen to a totur arhe nam koop kim a nngiar to kuo mang, yek ta vle a nngiar to a totur kat! 20He ekam tok, ani mhel to tkael ka tnangal he kre kvat E Nut ka psen to a totur kmenserpgam ka tnangal enang tok, va karo rhek ngat her mia komor E Nut to nma sirei mang o nngiar tgus ruk kuo malpgem ka psen to kat he. 21Gi enang tok kat ko endo tkael ka tnangal he kre kvat E Nut ka maksien kmenserpgam ka tnangal enang tok kat, va karo rhek ngat her mia komor E Nut to nma vle ko tok mnam ka maksien to endo kat. 22Gi tok kat ge mang endo tkael ka tnangal he kre kvat a volkha kmenserpgam ka tnangal enang tok, ko karo rhek ngat her mia komor E Nut to nam korsang ko mnam ka ngaekam ko tok he ka nho mang o mia kat.

23Va suvrum muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau gi enang tok kat ge. Ko mularo naprai alomin he. Ko muma tagur pum mut ket keknen mruo to ta mrer, endo kam koprang orom o kummin ruk o pnul, o tiptip va o lkiet he kmommen ngaro mhetor te, loktiek he vua nngiar ngang E Nut orom nga mhe to atgiang, nang kle gia kaennegiang E Nut karo keknen ruk lvankue kun mnam karo pos: Endruk kam ring ya mang mulenar, va kam mrung mulenar, va kmor mnam muk mang E Nut kat. Mup kle kpupam o keknen ruk endruk tgus ha, he lua tagur pum mut ket kor tuk e. 24Ii, muma vle enang o vivisker ruk ngma ker ktong ngarlenar tok arhe ekam ko muma kolhor mang mut ket keknen to kemilaut hak to endo, nang kle khos kim he kaengnam E Nut karo rhek ruk laol. Gi enang tok, mut kaenang a vivisker to ta glot ka ye orom ke malmget to kemilaut kun kam pet, nang kle kaivie orom a ngaemslang to alautar to a kamel kmengnam.

25Va suvrum muk gi tok kat ge, muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau orom mularo naprai alomin he. Ko muma vle enang o kolhi va o tonggai ruk muma momgol mar ko muma momgol ngakro gi pkor ku mnok, nang kam mnang kun mnam mar. Muta vle tok, ko mum gi mrua momgol mularo gi pkor tuk tok kat, he nang mularo gi pkor kam mmok ko pum E Nut kalo keik, vanang kun mnam muk, muma sovet kam kol a regesal mang o mia kmurur ngaro krek mkor mar ekam mularo vurkul ruk o ho mi kut kaumluo orom o tgoluk. 26Muk o Parisiau mularo kerok ngat ho mi kut vipsik hak ko mut kaenang o kolhi va o tonggai ruk endruk enang tok. He ekam tok, mguaka ktar ka momgol mularo vurkul kun mnam muk na, gi enang ko muma momgol o kolhi va o tonggai kun mnam mar tok kat, yek mularo pkor ngara vle la mmok ko pum E Nut kalo keik tok kat.

27Va suvrum muk gi tok kat ge, muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau orom mularo naprai alomin he. Ko muma vle enang o nnak ruk ngma kavang o nhek va o porkhe kuo kim mar kam pasrengem mar gi kuon mail, vanang kun mnam mar ngat ottep orom a voon to orom o mia ngaro sogi va o tgoluk akuruk ngma kering nguk ko pum E Nut kalo keik. 28Ii, muta vle gi enang tok arhe ekam ko kuo mang mularo gi pkor muma khenam ngang o mia te, mut sim kut kaikkiem E Nut karo pos, vanang kun mnam mularo vurkul mum vua kerruru hak kam vua kpoot mang ngar orom mularo kerkeknen ruk ngat ho mi kut kernonho hak.

29Va suvrum muk gi tok kat ge, muk ruk o pattermia kmo pos va muk ruk o Parisiau. Ko tete muma ring ngaekmol ekam o propet ruk tennik ngakro sogi kmelik, va kpasrengem o nnak ruk mkor endruk ngat sim kut kaikkiem E Nut karo pos kat. 30Mum kaeharom tok, to kaegom kmimim kim o rhek mang nguk mruo kam re te, ‘Hai-e, enangthe mor ri tete, ngopa vle kar ngorores ruk tennik va ngop lo kais kmenang ngar hak he kturang ngar kmim nguaro propet kngam mar o yoror e.’ 31He ekam tok, mu vokom na, mularo rhek mruo ruk endruk ngat her mia ngae rkieng nguk tok arhe ko muta vle te, endruk ngtim o propet ngarores ruk muk msim arhe. 32Muk ge muk ge! Mguak tarkanang dok tok kat, gi enang mulmialaol nga kerkeknen to endo ko a val to kmim o propet ta vle kuo mang nguk vop!

33Muk laro inkuol ruk mut ho mi kut kernonho hak! Muta pat re te, mguer kais kmehenam a kapnes to E Nut ta mon muk mang, endo kam ngam muk oguo kia paei to a vleir to ko mGehina? 34He ekam tok, ngor kaen kuaro propet kar endruk ngaro papat ruk vu laol va o pattermia ngang nguk. Vanang akuruk mnam mar mguer kaim mar he ka krong ngar orom o ot kvat mar engnang o hi kngam mar o yoror, va akuruk mguera kirmekon o khap mnam mar kun mnam o Yuda ngataro rektor mruo kam rere mnam mar ko mguer kaelha kvaik kottek kun mnam a rengmat langto langto kam kol a regesal mang ngar kngae. 35Ii, endruk endri ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos ngora meng ngar ngang nguk he mguera kaeharom tok ngang ngar tgus mo mmie. He ekam tok, ngaro gidiel tgus ngara vle kuo mang nguk, he nang E Nut kam mon muk orom ngaro gidiel tgus tok. Ko kmelha orom e Abel ka gidiel ko tennik en tsim kut kaikkiem E Nut karo pos, kngae kais orom a gidiel to mkor e Barakia khal to E Sekaraia, endo mungores ngat im kun mnam E Nut ka maksien ko pgegom E Nut ka psen to a totur va ka maksien ke rek to a totur. 36Ii, ko mi ktua havaeng nguk lmien te, muk o mia nga main to tete her muk ruk arhe E Nut ner kael a kapnes ngang nguk vgum ngaro gidiel ekam ko ngaro gidiel ngta vle kuo mang nguk.”

E Yesus Ta Mrung lYerusalem

(Lk 13.34-35)

37“O-kelenar-Yerusalem-o, a rengmat to e Yerusalem he, mum ngorom a im o propet ruk E Nut tmeng ngar ngok kmuk ko muma lalaem mar kngam mar o yoror. He kom si kaelha tiok he kngorom a svil kam koon mang nguk enang a ngaining ko nma koon mang kles ku meorom kalo ngaeho, vanangko muma kees ge. 38Ekam tok, mu vokom na, E Nut nera parem muk petgim mula rengmat hak. 39Va kua havaeng nguk te, mguer lo kta vokom dok, kam ngae kais mnam a kolkha to mguer kael kavres orom dok he ka kni pum dok te, ‘E Nut ta ngamyammok mang ka taven to yin ko ya pis orom ka munik.’”

Copyright information for SUA